Competitiveness Outlook 2024: Serbia
Recenzija petnaest nacrta poglavlja ocene javnih politika za Srbiju, od investicija i konkurencije do poljoprivrede i životne sredine, uz proveru kod institucija i kod ljudi do kojih te politike dopiru.
Sektori
Pet tržišta koja poznajemo sa obe strane.
Teme
Pet pitanja koja se tiču svakog tržišta.
Usluge
Ekonomske analize za vlade, donatore i međunarodne organizacije: dijagnostika sektora i javne potrošnje, izrada i procena troškova programa i evaluacija onoga što su promenili.Ekonomske analize za firme i investitore: procena veličine tržišta i plan ulaska, pronalaženje i ocena firmi za preuzimanje i modeli vrednosti firme.
Tema
Podaci
Konkurentnost se svodi na to koliko radnik proizvede i koliko kapitala stoji iza tog rada. Radnik u Srbiji, po paritetu kupovne moći, proizvede oko polovine onoga što proizvede radnik u EU, a po radniku se u mašine i opremu godišnje ne uloži ni upola koliko u EU.
UčinakBDP po zaposlenom, EU = 100, po paritetu kupovne moći, 2025Srbija 51EU 100
Opremaulaganja u mašine i opremu po zaposlenom, EU = 100, 2025Srbija 46EU 100
Eurostat, produktivnost rada i investicije po vrsti sredstava, 2025 (preliminarni podaci); oprema po radniku: naš obračun
Kontekst
Za ministarstva, agencije i donatoreZa kompanije i investitore
Srbija ulaže jednako velik deo svog dohotka kao i EU, ali radnik i dalje proizvede daleko manje nego u Evropi. Veliki deo tih ulaganja otišao je u infrastrukturu i nove fabrike, dok su se mnoge domaće firme, od radionica do srednjih proizvođača, sporo modernizovale. Pošto nedostaje radne snage, rast više ne može da dolazi pre svega od novih radnih mesta; mora da dolazi od bolje opreme, procesa i upravljanja u firmama koje već posluju ovde.
Javna podrška privredi isplaćuje se uglavnom po novom radnom mestu, uz veće iznose u manje razvijenim područjima i poreska oslobođenja za najveće projekte. Dovela je fabrike i posao u mesta kojima su bili potrebni, ali više nagrađuje broj zaposlenih nego ono što svaki radnik proizvede, a domaća mala i srednja preduzeća dobijaju daleko manje od velikih i stranih investitora. Programi za male firme su skromni, menjaju se iz godine u godinu i retko se ocenjuju poređenjem sa firmama do kojih nisu stigli. Strane investicije koriste domaćim firmama uglavnom preko dobavljačkih veza, a za javne politike pitanje je kako ista podrška može da donese više toga: sposobnosti, opremu i upravljanje u samim firmama, ako se usmeri tamo gde će to verovatno potrajati i meri prema onome što se promenilo.
Za dva izdanja procene konkurentnosti koju radi OECD recenzirali smo profil Srbije, a jedan program razvoja dobavljača pratimo firmu po firmu, u pogonima i u finansijskim izveštajima.
Za kompaniju, taj zaostatak je tržište. Mnoge dugogodišnje domaće firme i dalje rade sa starom opremom i neformalnim upravljanjem, a pošto nedostaje radne snage, automatizacija, bolji procesi, poslovni softver i inženjering isplaćuju se brže nego ranije. To otvara prostor za dobavljače opreme i znanja, za kreditore i davaoce lizinga koji umeju da čitaju finansijske izveštaje firmi i za kupce zdravih firmi koje su premalo ulagale, često tamo gde osnivač razmišlja o nasledniku. Javna podrška pomaže tek marginalno, a računica zasnovana na jeftinoj radnoj snazi svake godine je slabija. Firme koje prednjače od početka računaju s nedostatkom radne snage, grade lokalnu mrežu dobavljača i svaku ciljnu firmu procenjuju na osnovu njenih finansijskih izveštaja, a ne proseka sektora.
Firme proveravamo na osnovu njihovih finansijskih izveštaja, u poređenju sa svim firmama iz iste delatnosti, i znamo koji podsticaji važe i šta zauzvrat zahtevaju.
Pravac
Šta ovde radimo
Primeri našeg rada
Recenzija petnaest nacrta poglavlja ocene javnih politika za Srbiju, od investicija i konkurencije do poljoprivrede i životne sredine, uz proveru kod institucija i kod ljudi do kojih te politike dopiru.
Proizvodne firme iz panela obilaze se svake godine, uz razgovore sa vlasnicima i rukovodiocima finansija, proizvodnje, prodaje i ljudskih resursa, a uporedo se prate finansijski izveštaji svih firmi u programu. Za svaki sufinansirani alat ocenjuje se da li se i dalje koristi, a rezultati se tumače u odnosu na cene, lokalne zarade i zaposlenost u sektoru.
Zvanična statistika preduzeća i finansijski izveštaji firmi po detaljnim delatnostima za period od deset godina, podaci o spoljnoj trgovini i pregled programa ministarstava, agencija i donatora, u poređenju sa pet zemalja EU. Četiri sektora su: prehrambena industrija, mašine i oprema, guma i plastika, drvo i nameštaj.
Deset godina zvaničnih finansijskih izveštaja, interni upravljački model kompanije usaglašen sa poslovnim knjigama, prihodi po klijentima i vrstama posla i svođenje iskazane dobiti na održivu, a na kraju raspon vrednosti prema multiplikatorima iz transakcija u regionu i podela cene na fiksni i odloženi deo.
Kabinetski odabir firmi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, na osnovu poslovnih registara, tržišnih podataka regulatora, registara rutiranja i evidencija javnih nabavki. Svaka firma ocenjena je po šest kriterijuma, za najvišu ocenu potreban je izvor iz registra ili od regulatora, a za svaku nepotvrđenu činjenicu navedeno je kojom bi se proverom razrešila.
Šta ovde radimo
Primeri našeg rada
Deset godina zvaničnih finansijskih izveštaja, interni upravljački model kompanije usaglašen sa poslovnim knjigama, prihodi po klijentima i vrstama posla i svođenje iskazane dobiti na održivu, a na kraju raspon vrednosti prema multiplikatorima iz transakcija u regionu i podela cene na fiksni i odloženi deo.
Kabinetski odabir firmi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, na osnovu poslovnih registara, tržišnih podataka regulatora, registara rutiranja i evidencija javnih nabavki. Svaka firma ocenjena je po šest kriterijuma, za najvišu ocenu potreban je izvor iz registra ili od regulatora, a za svaku nepotvrđenu činjenicu navedeno je kojom bi se proverom razrešila.
Recenzija petnaest nacrta poglavlja ocene javnih politika za Srbiju, od investicija i konkurencije do poljoprivrede i životne sredine, uz proveru kod institucija i kod ljudi do kojih te politike dopiru.
Proizvodne firme iz panela obilaze se svake godine, uz razgovore sa vlasnicima i rukovodiocima finansija, proizvodnje, prodaje i ljudskih resursa, a uporedo se prate finansijski izveštaji svih firmi u programu. Za svaki sufinansirani alat ocenjuje se da li se i dalje koristi, a rezultati se tumače u odnosu na cene, lokalne zarade i zaposlenost u sektoru.
Zvanična statistika preduzeća i finansijski izveštaji firmi po detaljnim delatnostima za period od deset godina, podaci o spoljnoj trgovini i pregled programa ministarstava, agencija i donatora, u poređenju sa pet zemalja EU. Četiri sektora su: prehrambena industrija, mašine i oprema, guma i plastika, drvo i nameštaj.
Ranije iskustvo
Pre nego što je osnovao Econominess, Nemanja Šormaz je godinama radio na istraživanjima za programe koji pomažu konkurentnosti srpskih firmi i na tome kako država podržava investicije.
Dijagnostika konkurentnosti Srbije po veličini firmi, delatnostima i regionima, zasnovana na finansijskim izveštajima oko 68.000 firmi, podacima o trgovini za oko 800 proizvoda i anketi više od hiljadu kompanija; zatim polazne studije dva programa za privatni sektor i godišnje procene petogodišnjeg programa za lance vrednosti, u kojima su podržane firme poređene sa firmama do kojih program nije stigao, a ono što su firme prijavile provereno je u njihovim finansijskim izveštajima.
Studija o politici državne pomoći zasnovana na profilu nekoliko stotina stranih grinfild investitora, projekat o otvorenom objavljivanju podataka o državnoj pomoći i praćenju kvaliteta subvencionisanih investicija i, u ulozi nadzornog direktora, popis firmi pod kontrolom vlasnika iz jednog od glavnih trgovinskih partnera Srbije.
Polazna anketa blizu 900 malih i srednjih firmi u dva sektora, analiza sektora, godišnje procene u poređenju sa sektorom kao celinom i indeks konkurentnosti MSP zasnovan na godišnjoj anketi i finansijskim izveštajima firmi.
Zajednička metodologija za šest ekonomija, istraživanje u tri i koordinacija partnera u preostale tri, i nacionalni i regionalni izveštaji u kojima su mere rangirane prema uticaju, političkoj posvećenosti, kapacitetu partnerskih institucija i vremenskom okviru.
Druga strana
Gde su firme premalo ulagale i šta je potrebno da nadoknade zaostatak.Kako podrška može da podigne produktivnost, a ne samo broj radnih mesta.
Iz ugla investitoraIz ugla institucijeKontakt
Razgovor počinje od odluke koja predstoji i roka za nju.
Profil firme, PDF · Beograd, Srbija