ENSR

Usluge

Ekonomske analize za vlade, donatore i međunarodne organizacije: dijagnostika sektora i javne potrošnje, izrada i procena troškova programa i evaluacija onoga što su promenili.Ekonomske analize za firme i investitore: procena veličine tržišta i plan ulaska, pronalaženje i ocena firmi za preuzimanje i modeli vrednosti firme.

Dijagnostika sektora i lanaca vrednostiGde sektor stvara vrednost, ko ga predvodi i šta ga koči.Analiza javnih rashoda i funkcionalna analizaKuda idu javna sredstva, šta se njima postiže i kako bi isti budžet dao više.Izrada politika i programaKoga program treba da obuhvati, kojim instrumentom i po čemu će se meriti uspeh.Cost-benefit analiza i fiskalni efektiKoliko će mera ili projekat koštati, godinu po godinu, i šta donosi.EvaluacijaŠta je program promenio, za koga i šta bi se desilo i bez njega.Studije ulaska na tržišteKoliko je tržište veliko, ko kupuje, ko je konkurencija i šta je potrebno za uspeh.Regulatorni rizik i rizik javne tražnjeKako podsticaji, licence, propisi i javna potrošnja menjaju poslovnu računicu.Programi ulaska na tržišteOd studije do poslovanja na terenu: osnivanje, ljudi, partneri i prvi kupci.Biznis planoviPlan koji upravni odbor može da odobri, a banka ili investitor da finansira.Pronalaženje i odabir firmi za preuzimanjeKoje firme postoje, ko ih poseduje i koje vredi detaljnije pogledati.Due diligenceKakvi su zaista poslovanje, klijenti i dobit ciljne firme, pre nego što se odredi cena.Finansijski modeli i procena vrednostiKoliko vredi firma ili investicija i kako se isplati u različitim scenarijima.Ankete i primarni podaciPodaci koji još ne postoje, prikupljeni tako da im se može verovati.Namenski alati za analizu i praćenje učinkaModeli, dashboardi i indeksi koji služe svaki put kad se odluka ponovo otvori.Sve uslugePregled

Tema

Zelena i digitalna tranzicija

Podaci

Zelena tranzicija počinje od dva pitanja: koliko je energija čista i koliko se pažljivo troši. Više od tri petine električne energije u Srbiji dobija se iz uglja; u EU, desetina. Ni svaki peti proizvođač ne koristi digitalne sisteme da smanji potrošnju energije; u EU, tri od deset.

Izvorproizvodnja iz uglja, od 100 kWh, 2024Srbija 62EU 10WB6 55

Štediproizvođači koji koriste IKT da smanje potrošnju energije, od 100, 2025Srbija 18EU 30

Eurostat, energetski bilansi (2024) i upotreba IKT u preduzećima (2025); WB6 kao zbir šest ekonomija

Kontekst

Za vlade, regulatore i donatoreZa kompanije i investitore

Električna energija se u Srbiji i dalje uglavnom dobija iz uglja, a cena ugljenika stiže do srpskih firmi i spolja i iznutra: kroz mehanizam EU za prilagođavanje cene ugljenika na granicama (CBAM), kroz kupce koji od dobavljača traže podatke o emisijama i kroz domaći porez na ugljenik. Stiže brže nego što većina firmi može da sagleda i smanji potrošnju energije i emisije. Digitalni alati koji uštede čine merljivim jeftini su i dobro poznati, ali ih malo firmi koristi, a podrška digitalizaciji i podrška energetskoj efikasnosti idu odvojenim kolosecima.

Javne politike su sredstva usmeravale uglavnom na ponudu: regulisane cene koje električnu energiju za domaćinstva drže jeftinom, aukcije za nove obnovljive izvore i elektroenergetski sistem zasnovan na uglju. Tražnja je dobijala manje: malo programa pomaže firmama da mere i smanje potrošnju energije, a male firme retko znaju i za one koji postoje. Prihodi od oporezivanja ugljenika otvaraju izbor: mogu se trošiti tako da firme mere i smanjuju emisije umesto da samo plaćaju, i tako da male firme i regioni koji zavise od uglja ne ostanu po strani. Za javne politike pitanje je kako cenu ugljenika pretvoriti u bolju tranziciju čije se koristi šire dele.

Za OECD smo napisali poglavlja o tome kako se male firme u regionu digitalizuju i smanjuju svoj uticaj na životnu sredinu, zasnovana na onome što same firme navode, i sarađivali smo sa OECD-om na elektroenergetskom i digitalnom povezivanju regiona.

Otvaraju se dva tržišta. Na strani ponude: vetroelektrane, solarne elektrane, skladištenje energije i fleksibilnost potrebna za balansiranje njihove proizvodnje, dok se elektroenergetski sistem integriše sa evropskim. Na strani tražnje: merenje, upravljanje energijom i obračun emisija za firme koje prodaju kupcima u EU ili imaju visoke troškove električne energije, jer i do njih stiže cena ugljenika. Kupci to ne nagrađuju višom cenom, već pristupom, pa dobavljača kvalifikuju upravo verifikovani podaci. Male firme ovu stručnost kupuju umesto da je same razvijaju, što ide u prilog pružaocima usluga koji objedinjuju merenje, finansiranje i ugradnju i do firmi dolaze preko njihovih kupaca i banaka.

Iz ankete OECD-a za koju smo napisali poglavlja znamo gde su male firme u regionu kada je reč o energiji, emisijama i digitalnim alatima, a pravila i aktere na tržištu električne energije pratimo kroz rad sa OECD-om na interkonekciji.

Pravac

Šta ovde radimo

Primeri našeg rada

Za institucijeOECD2026–27Lokalni ekspert za Srbiju i Severnu Makedoniju

Elektroenergetska, digitalna i regionalna povezanost u Jugoistočnoj Evropi

Lokalna ekspertiza za tim OECD-a: mapiranje institucija koje odlučuju o energetskim i digitalnim mrežama, njihovo okupljanje u Beogradu i Skoplju i recenzija dijagnostičkih analiza po zemljama.

Za institucijeOECD2023–24Lokalni ekspert

Competitiveness Outlook 2024: Serbia

Recenzija petnaest nacrta poglavlja ocene javnih politika za Srbiju, od investicija i konkurencije do poljoprivrede i životne sredine, uz proveru kod institucija i kod ljudi do kojih te politike dopiru.

Svi projekti

Šta ovde radimo

Primeri našeg rada

Za institucijeOECD2026–27Lokalni ekspert za Srbiju i Severnu Makedoniju

Elektroenergetska, digitalna i regionalna povezanost u Jugoistočnoj Evropi

Lokalna ekspertiza za tim OECD-a: mapiranje institucija koje odlučuju o energetskim i digitalnim mrežama, njihovo okupljanje u Beogradu i Skoplju i recenzija dijagnostičkih analiza po zemljama.

Za institucijeOECD2023–24Lokalni ekspert

Competitiveness Outlook 2024: Serbia

Recenzija petnaest nacrta poglavlja ocene javnih politika za Srbiju, od investicija i konkurencije do poljoprivrede i životne sredine, uz proveru kod institucija i kod ljudi do kojih te politike dopiru.

Svi projekti

Ranije iskustvo

Pre nego što je osnovao Econominess, Nemanja Šormaz je radio na tome šta evropska zelena agenda traži od srpskih firmi i ko u tranziciji dobija, a ko gubi.

2017–2019Nadzorni direktor i istraživač

Cirkularna ekonomija

Modeli efekata cirkularne ekonomije na dodatu vrednost i radna mesta u oblasti otpada od hrane, elektronskog otpada i plastične ambalaže, kao osnova za nacionalnu strategiju.

2021Vodeći istraživač

Ekonomija energetske tranzicije

Šta tranzicija sektora uglja znači za proizvodnju, radna mesta i trgovinu, na nacionalnom nivou i u mestima koja od njega zavise, sagledano kroz input-output modele i modele lokalnog dohotka za različite scenarije zatvaranja.

2022–2023Rukovodilac

Zelena transformacija industrije

Dijagnostika spremnosti industrije za Evropski zeleni dogovor, sprovedena kao pilot za region: propisi i podsticaji upoređeni sa agendom EU za cirkularnu ekonomiju, nedostaci rangirani prema riziku koji predstavljaju za izvoz, a prehrambeni lanac sagledan u odnosu na strategiju „Od njive do trpeze“. Usledili su vodiči za male firme o zelenom finansiranju i pravilima EU za lance snabdevanja, regionalne radionice i letnja škola o zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Kontakt: Nemanja Šormaz

Druga strana

Gde čista energija i podaci o emisijama otvaraju tržište i ko može da ga opslužuje.Kako prihodi od poreza na ugljenik i podrška mogu pomoći firmama da mere i smanje emisije, ne samo da plaćaju.

Iz ugla investitoraIz ugla institucije

Kontakt

Razgovor počinje od odluke koja predstoji i roka za nju.

nemanja@econominess.rs

Profil firme, PDF · Beograd, Srbija